Solarne elektrane: globalni trendovi i balkanska perspektiva

Solarna energija doživljava nezapamćen globalni rast, pogonjen inovacijama, ulaganjima i politikama usmjerenim ka čistoj energiji. Istovremeno, zemlje Balkana (Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska) pokušavaju uhvatiti korak sa svjetskim trendovima. U nastavku istražujemo najnovije globalne trendove u razvoju solarnih elektrana – od tehnoloških inovacija do investicija – te upoređujemo svjetsko tržište s prilikama i izazovima na Balkanu.

Globalni uzlet solarne energije

Udio novih globalnih kapaciteta obnovljive energije (OIE) instaliranih 2022. godine po tehnologiji.

Rekordan rast kapaciteta: Solarne elektrane prednjače u globalnom energetskom miksu. Samo u 2022. dodano je oko 192 GW novih solarnih kapaciteta (skoro dvije trećine svih novih obnovljivih izvora). Ovaj trend se ubrzava – tokom 2023. solarne instalacije su premašile 450 GW novoizgrađenih kapaciteta globalno, čime je ukupno svjetski instalirani solarni kapacitet početkom 2024. dostigao oko 1,6 TW (teravata). Za ilustraciju brzine rasta: solar sada proizvodi oko 8% svjetske električne energije​, naspram ~4.5% samo godinu ranije.

Vodeće zemlje: Kina je daleko najveće tržište – do kraja 2023. instalirala je preko 609 GW fotonaponskih kapaciteta, što je gotovo četiri puta više od drugorangirane zemlje (SAD sa ~139 GW)​. Njemačka prednjači u Evropi sa oko 82 GW instaliranih solarnih elektrana​. Nasuprot tome, ukupni kapaciteti na Balkanu mjere se u stotinama megavata. Primjerice, Hrvatska je krajem 2022. imala ~182 MW, Srbija ~137 MW, a BiH ~107 MW instalirane snage solarnih elektrana. Drugim riječima, cijela regija zaostaje više od hiljadu puta za Kinom po obimu instalacija.

 Poređenje instaliranih solarnih kapaciteta: Lijevo – vodeće zemlje svijeta (ukupni kapaciteti do kraja 2023. u gigavatima); Desno – zemlje Balkana (kapaciteti krajem 2022. u megavatima)

Investicije obaraju rekorde: Globalno ulaganje u čistu energiju doseglo je nove visine. U 2023. godini, ulaganja u solarnu energiju premašila su 1 milijardu USD dnevno (oko 380 milijardi USD na godišnjem nivou), prvi put nadmašivši ulaganja u naftnu industriju​. Za svaki dolar uložen u fosilna goriva, sada se globalno investira oko 1,7 dolara u čistu energiju​ – pet godina ranije taj omjer je bio 1:1. Ovaj zamah potiču pad cijena tehnologije, ali i snažni državni podsticaji: npr. u SAD je donošenje Inflation Reduction Act (IRA) zakona 2022. osiguralo višegodišnje poreske olakšice za solarne projekte, dok EU putem fondova i nacionalnih šema ubrzava ulaganja​. Kineska vlada također masovno subvencionira domaću proizvodnju opreme, što je dovelo do jeftinijih solarnih panela širom svijeta.

Tehnološke inovacije: Brzi rast prati i tehnološki napredak. Moderna tandem i perovskitna solarna ćelija povećavaju efikasnost pretvaranja sunčeve svjetlosti u struju. Bifacijalni solarni paneli (koji primaju sunčevo zračenje s obje strane) postali su standard na velikim solarnim farmama jer mogu generirati i do 10–15% više energije iskorištavanjem refleksije tla​. Napredni inverteri nove generacije efikasnije konvertuju istosmjernu struju panela u naizmjeničnu za mrežu, uz bolje upravljanje kvalitetom energije i stabilnosti mreže​. Povećana je i integracija baterijskih sistema – skladištenje energije na lokaciji solarnih elektrana pomaže da se višak dnevne proizvodnje iskoristi u večernjim satima, čime solarne elektrane postaju pouzdanije i lakše se integrišu u elektro-mrežu​. Istovremeno, razvoj smart grid rješenja i IoT nadzora omogućava daljinsku optimizaciju rada postrojenja. Rezultat su sve efikasniji i izdržljiviji solarni sistemi: od fleksibilnih panela koji se mogu postaviti na zakrivljene površine, do plutajućih solarnih farmi na vodi​.

Solarni trendovi na Balkanu: zaostatak i napredak

Balkan historijski zaostaje u implementaciji solarne energije, ali posljednjih godina bilježi ubrzanje. Regija raspolaže obiljem sunčeve energije – područje Hercegovine, Dalmacije i juga Srbije ima preko 1.600 kWh/m² godišnje insolacije, što je 30-50% više nego u Njemačkoj koja prednjači po instalacijama. Unatoč tome, do skora su obnovljivi izvori na Balkanu bili gotovo sinonim za hidroenergiju. Podaci pokazuju da je 2022. godine preko 70% obnovljivih kapaciteta regije činila hidroenergija, dok je solarna energija činila tek oko 14%​. Ipak, mala polazišna osnova znači da solar sada raste ubrzano u procentima: npr. Bosna i Hercegovina udvostručila je solarne kapacitete tokom 2022. (na 107 MW), Hrvatska povećala za ~32% (na 182 MW), a Srbija za +163% (dodavši 85 MW te godine)​. Trend se nastavlja i u 2023/24 zahvaljujući novim projektima i politikama.

Podsticaji i investicije u regionu: Većina balkanskih zemalja je prošle decenije uvela feed-in tarife (garantovane otkupne cijene) kako bi privukla investitore u male solarne elektrane. To je rezultiralo desetinama megavata projekata, ali i značajnim troškovima subvencija koji su se prelijevali na račune građana. Naprimjer, u Crnoj Gori je kroz sistem “povlašćenih proizvođača” od 2014. do 2024. isplaćeno preko 270 miliona € subvencija za obnovljive izvore. Kako se cijena solarne tehnologije smanjila, postalo je jasno da su potrebni efikasniji mehanizmi podrške. Danas zemlje regiona prelaze na aukcije i tržišne premije umjesto fiksnih tarifa. Federacija BiH je 2024. usvojila novi sistem aukcija za dodjelu podsticaja, koji treba da osigura transparentniju i troškovno efikasniju raspodjelu sredstava prikupljenih od potrošača​. Slično tome, Srbija je 2023. pokrenula prve aukcije za obnovljive izvore – ponudivši premije za 50 MW solarnih elektrana i 400 MW vjetra​. Iako je na tom tenderu interesovanje za solar zaostalo za punom kvotom (ugovoreno ~11,6 MW projekata)​, u drugom krugu aukcija najavljenom za 2025. planira se većih 124,8 MW solarnih kapaciteta. Hrvatska, kao članica EU, koristi kombinaciju feed-in premija i tržišnih poticaja kroz aukcije koje provodi operator HROTE, uz uvođenje net-metering modela za kućne solarne sisteme. Rezultat je vidljiv u posljednje dvije godine: samo tokom 2024. Hrvatska je instalirala ~397 MW novih fotonapona (uglavnom na krovovima), što je skoro dvostruko više nego 2023. godine​. Time je do početka 2025. dosegla ukupno 872 MW solara i na pragu je tzv. “gigavatnog kluba”​.

Regulatorne prepreke: Ključni izazovi za veći zamah solarnih investicija na Balkanu uglavnom su administrativne prirode. Iako su početne investicije male, interes investitora postoji – pipeline projekata rapidno raste (procjenjuje se da na zapadnom Balkanu ima preko 23 GW planiranih solarnih i vjetro projekata, 70% više nego prethodne godine​). Međutim, realizaciju usporavaju složene procedure dobijanja dozvola, ograničenja mrežne infrastrukture i ponekad nedostatak političke volje. Primjer Hrvatske ističe tipičan problem: sporo izdavanje dozvola za priključenje na mrežu. Krajem 2024. u Hrvatskoj je preko 26 hiljada solarnih elektrana (uglavnom malih) priključeno na mrežu, ali razvoj većih solarnih farmi koči činjenica da regulator (HERA) još nije odredio jedinstvenu naknadu za priključak – bez jasne cijene priključenja investitori teško mogu planirati projekte. Slične priče čuju se u BiH i Srbiji: višegodišnje čekanje na urbanističke, građevinske i energetske dozvole odvraća pojedine ulagače. Pozitivno je što se kroz saradnju s Energetskom zajednicom i EU partnerima rade reforme propisa – npr. digitalizacija procedura, one-stop-shop uredi za investitore, te unapređenje mreže kako bi prihvatila veći udio distribuirane proizvodnje.

Veliki projekti: svijet predvodi, Balkan sustiže

Utility-scale ekspanzija: Globalno, solarna industrija je ušla u fazu mega-projekata. Solarne “farme” od stotina megavata postaju uobičajene, a najveće dosežu i gigavatne razmjere. Primjera radi, najveći solarni park na svijetu – Bhadla Solar Park u indijskoj državi Rajasthan – ima kapacitet od oko 2,245 GW i prostire se na 14.000 hektara​. Kinu, koja gradi “solarne baze” u pustinjskim oblastima, od Indije dijeli tek par megavata: 2023. je u pogon pušten solarni park od 2,2 GW u kineskoj provinciji Qinghai​. Za poređenje, to je otprilike 20 puta veći kapacitet od svih solarnih elektrana instaliranih na Balkanu do danas. Mnoge solarne farme u svijetu sada uključuju baterije velikog kapaciteta (desetine do stotine MWh) kako bi se skladištila dnevna proizvodnja – trend posebno izražen u Australiji i SAD. Takođe, kombinacija solar-vjetar projekata na istom lokalitetu (tzv. hibridne elektrane) dobija na popularnosti radi efikasnijeg korištenja mrežne infrastrukture.

Primjeri u regionu: Balkanske zemlje tek ulaze u eru velikih solarnih projekata. Donedavno su najveće solarne elektrane bile skromnog kapaciteta – često ispod 10 MW. Srbija je, recimo, svoju prvu veću solarnu elektranu (DeLasol od ~9,9 MW kod Lapova) pustila u rad tek 2023. godine. Međutim, ubrzo je nadmašena: početkom 2025. izraelska kompanija Nofar Energy priključila je na mrežu solarnu farmu Ada od 27 MW, trenutno najveću u Srbiji​. Ovaj projekat od 25 miliona eura realizovan je za manje od godinu, što pokazuje koliko brže danas može teći izgradnja uz iskusne strane investitore​.

U Bosni i Hercegovini, najveći dosad izgrađeni solarni park je Petnjik kod Gruda (45 MWp), završen 2023. uz partnerstvo lokalne firme i norveške kompanije​. Petnjik će proizvoditi ~64 GWh godišnje i značajno je podigao ukupne kapacitete BiH (povećanje za gotovo 50%). Pored njega, gradi se još nekoliko srednjih solarnih farmi u Hercegovini – npr. projekt od 60 MW kod Bileće i više manjih od 5–20 MW u drugim opštinama. U planu su i mnogo ambiciozniji pothvati: elektroprivreda EP HZHB najavila je gradnju solarne elektrane Hodovo-Stolac od 150 MW, koja bi bila najveća u BiH​. Projekat je vrijedan ~180 miliona KM i dobio je koncesiju na 30 godina​.

Hrvatska je zahvaljujući EU fondovima i nacionalnoj elektroprivredi (HEP) također pokrenula veće projekte. Trenutno najveća solarna elektrana u pogonu je Obrovac (snage 7,3 MW AC/8,7 MWp) puštena sredinom 2022, no već su u izgradnji veći sistemi. Španski investitor Acciona Energía gradi SE Promina u Dalmaciji, koja će sa 300.000 solarnih modula na 300 hektara imati oko 150 MW kapaciteta po završetku​. To je investicija od ~130 miliona eura, najveća u energetici Hrvatske nakon izgradnje Pelješkog mosta​. Očekuje se da će SE Promina u radu (do 2028. godine) proizvoditi struju za oko 69.000 domaćinstava​, a uz nju se gradi i nova trafostanica za ojačanje mreže.

Ovi primjeri ukazuju na zaokret – utility-scale solar konačno stiže i na Balkan. Do 2025. godine, predviđa se višestruko povećanje kapaciteta: Hrvatska gotovo četverostruko (sa 208 MW u 2022. na ~789 MW), Srbija i BiH otprilike utrostručenje. Takav rast će donijeti brojne benefite ali i ispite zrelosti za energetski sistem regiona.

 Predviđeni rast instaliranog solarnog kapaciteta do 2025. (u megavatima) za Hrvatske, Srbije i BiH​. Projekcije ukazuju na višestruko povećanje u odnosu na 2022. godinu.

Perspektive i preporuke za budući razvoj

Iako je Balkan zakasnio u solarnom boomu, perspektive za ubrzani razvoj su i te kako prisutne. Solarne tehnologije su sve pristupačnije – cijena fotonaponskih panela pala je preko 80% u posljednjih 10 godina – što znači da su projekti isplativi i uz manje subvencije. Također, region raspolaže značajnim površinama neobradivog zemljišta pogodnog za solarne parkove (npr. degradirane rudničke zone ili krš), kao i mnoštvom sunčanih krovova za distribuisane sisteme.

Da bi sustigao globalne trendove, Balkanu su potrebni strateški koraci:

• Unapređenje regulative: Skraćivanje procedura i “crvenih traka” za odobrenje projekata. Uspostaviti jednošalterski sistem koji investitorima pruža jasne informacije i brže izdavanje dozvola. Primjeri zemalja koje su to uspješno uradile (poput Španije i Danske) mogu poslužiti kao model.

• Jačanje mrežne infrastrukture: Modernizacija prenosne i distributivne mreže kako bi mogla prihvatiti veći udio povremene proizvodnje iz solarnih (i vjetro) elektrana. To uključuje izgradnju novih dalekovoda, trafostanica i uvođenje “pametnih” mrežnih rješenja za balansiranje i skladištenje energije.

• Finansijski podsticaji i modeli: Nastaviti s transparentnim aukcijama za nove kapacitete, uz privlačenje međunarodnih finansijskih institucija (EBRD, EIB) koje već podržavaju projekte obnovljive energije u regionu. Razvijati modele javnog-privatnog partnerstva i projektnog finansiranja koji smanjuju rizik za privatni kapital. Poticati i prosumerski model – da građani i firme investiraju u solar na vlastitim objektima uz povoljne kredite i otkup viškova (net-metering/net-billing).

• Regionalna saradnja: Zemlje zapadnog Balkana mogu zajednički nastupati prema EU fondovima za energetsku tranziciju. Također, integracija tržišta električne energije sa susjedima (EU regulative) omogućiće lakšu razmjenu viškova obnovljive energije unutar regiona. Na primjer, višak solarne energije iz Hercegovine ljeti bi se mogao izvoziti u susjedne zemlje, dok bi se zimi uvozila hidro ili vjetro energija – uz adekvatne mreže to povećava sigurnost snabdijevanja za sve.

  
  

Gledajući unaprijed, jasno je da solarna energija na Balkanu ima ogroman nerazvijeni potencijal. Globalna iskustva pokazuju da pravovremene investicije u obnovljive izvore donose višestruke koristi: od nove industrijske aktivnosti (fabrike solarne opreme, instalaterski poslovi) i otvaranja radnih mjesta, do smanjenja zavisnosti od uvoza fosilnih goriva i ispunjavanja klimatskih ciljeva. Balkanske zemlje već sada osjećaju uticaj tih trendova – investitori pokazuju interes, a tehnologija nikad nije bila pristupačnija.

Zaključak: U trci globalne solarne revolucije, Balkan ima priliku da skoči nekoliko stepenica odjednom. Iskorištavanje te šanse zahtijeva proaktivne politike i uklanjanje prepreka, ali dugoročna nagrada biće održiviji energetski sektor, privlačenje investicija i sigurnija budućnost snabdijevanja energijom u skladu sa svjetskim standardima. Dok Kina, SAD i Evropa obaraju rekorde, važno je da i naše lokalno sunce zablista – na korist ekonomije i društva u cjelini.

---

Izvori: Globalna i regionalna statistika preuzeta iz najnovijih izvještaja i vijesti​ reuters.com, balkangreenenergynews.com, tehnološki trendovi i investicije potkrijepljeni podacima IEA, IRENA i stručnih portala​ iea.org, energyevolutionexpo.com, a primjeri projekata i propisa iz vjerodostojnih medijskih izvora​ b92.net, energetskiportal.ba. Svi navedeni podaci i činjenice reflektuju stanje zaključno s početkom 2025. godine, čime se oslikava aktuelni momentum solarne industrije i izazovi pred Balkanom u nastojanju da prati globalni korak.